Unatoč upozorenjima, sunce nas uvijek iznova iznenadi svojom jačinom pa svake godine u prvih nekoliko dana ljetovanja nerijetko se dogodi da bolno pocrvenimo
Za pretpostaviti je da nema odrasle osobe koja barem jednom nije izgorjela na suncu, odnosno zadobila opekline od sunca. Unatoč upozorenjima, sunce nas uvijek iznova iznenadi svojom jačinom, pa svake godine u prvih nekoliko dana ljetovanja nerijetko se dogodi da bolno pocrvenimo.
Iako sunce zrači širokim spektrom ultraljubičastog (UV) elektromagnetskog zračenja (odnosno, UVA s 320–400 nm; UVB s 280– 320 nm; UVC s 10–280 nm), samo UVA i UVB dopiru do Zemljine površine. Vrsta i količina tog zračenja uvelike ovisi o godišnjem dobu i promjeni atmosferskih prilika. Izlaganje kože sunčevoj svjetlosti ovisi o brojnim čimbenicima, npr. odjeći, načinu života, zanimanju i zemljopisnim čimbenicima, poput nadmorske visine i zemljopisne širine. Zrake koje izazivaju opekline od sunca (<320 nm) se filtriraju kroz staklo i velikim dijelom kroz dim i smog. Prolaze kroz tanke oblake, maglu ili 30 cm bistre vode, uzrokujući teške opekline u ljudi koji o njima ne razmišljaju. Snijeg, pijesak i vedro nebo pojačavaju opekline odbijanjem/reflektiranjem zraka. Količina ozona u stratosferi, koji filtrira UV zrake kraćih valnih duljina smanjena je ljudskim zagađivanjem klorofluorougljicima (npr. iz tekućina za rashlađivanje i aerosola). Stanjenje ozonskog sloja povećava nehotično izlaganje UVA i UVB zrakama. Tako je važno naglasiti da i lampe solarija zrače umjetnom svjetlošću koja sadrži više UVA nego UVB, no moguće je očekivati neke dugoročne nepovoljne učinke. Čak i izvori svjetlosti koji sadrže samo UVA nepovoljno utječu na kožu.
Opće je poznata činjenica da koža nekih ljudi voli sunce dok drugi ne mogu ostati na suncu niti minute. Upravo po osjetljivosti na UV zrake postoji podjela na šest tipova kože: tip I ima bijelu do svijetlo pigmentiranu kožu, jako je osjetljiv na UV zrake, ne pokazuje brzo tamnjenje pigmenta, uvijek lako izgori i nikad ne potamni. Tip VI ima tamnosmeđu ili crnu kožu, najmanje je osjetljiv na UV zrake, pokazuje brzo znakovito povećanje količine pigmenta i jako potamni (jako crno). Osobe crne ili tamne kože nisu neosjetljive na učinke sunca i kod jakog ili dugotrajnog izlaganja mogu izgorjeti. Osobito su osjetljivi ljudi sa svijetlom ili crvenom kosom. U mnogih osoba svijetle kože dolazi do nejednolikog odlaganja melanina uzrokujući sunčeve pjege.
Također, sunce može uzrokovati puno veće probleme od bolnih opeklina. Stručnjaci, dermatolozi, upozoravaju kako dugotrajno izlaganje suncu izaziva smeđe mrlje, crvenilo, ljuštenje, isušivanje kože te u konačnici može dovesti do raka kože koji predstavlja sve češći zdravstveni problem.
Ukoliko koža ne proizvodi dovoljno zaštitnog pigmenta (melanina), ultraljubičaste zrake uništit će stanice kože pa će i najblaže crvenilo tada biti bolni znak za uzbunu.
Savjet: kada se temperature povise i sunce zagrije nosite prozračnu i laganu odjeću, stavite pokrivala za glavu i ne zaboravite na kožu nanijeti kremu sa zaštitnim faktorom te pijte puno tekućine, najbolje vodu.