Cilj je ovog preglednog rada upoznati se s pojmom statistika, uočiti njezinu važnost i mogućnost svakodnevne primjene u ordinaciji dentalne medicine u radu dentalnih asistenata.
Statistika je grana primijenjene matematike koja se bavi prikupljanjem, analizom i tumačenjem podataka (1). Izvori podataka mogu biti primarni i sekundarni. Primarni su oni podaci koji su prikupljeni u skladu s istraživačkim zadatkom, dok su sekundarni već postojeći podaci, koji su prikupljeni s nekim drugim ciljem. Statistika se primjenjuje svakodnevno. Primjeri su: ispitivanje glasača prije/u tijeku izbora, ispitivanja ljudi o nekoj temi u području znanosti, medicine – primijenjena statistika na području biomedicinskih znanosti (biostatistika), trgovine i sl (1).
Logičke greške pri uporabi statistike
Najčešća logička greška je nereprezentativan uzorak pri ispitivanju. Samo ispitivanje može biti sociološki izvedeno savršeno (ispitanici popunjavaju upitnik neometani i anonimno), matematička analiza je izvedena bez grešaka (zbroj svih izbora daje 100%, ne manje ili više, što se također može dogoditi), no rezultati ipak nemaju previše veze s realnošću. Uzorak može biti nereprezentativan iz više razloga: premali broj ispitanika, ispitanici samo jednog spola, ispitanici samo određene dobi. Rezultati dobiveni valjanom analizom nereprezentativnog uzorka su nevaljani, kao i oni dobiveni nevaljanom analizom reprezentativnog uzorka. Reprezentativan uzorak je onaj koji dobro reprezentira populaciju kojoj pripada, a najbolje se postiže slučajnim odabirom članova. Mali uzorak je najčešće onaj koji je manji od N=30, a neki smatraju i od N=50. Za male uzorke vrijede ponešto modificirana pravila i statistički računi (1).
Osnovni statistički pojmovi i metode su: aritmetička sredina, geometrijska sredina, mediana, standardna devijacija, brojač ljudi, teorija malih uzoraka (1).
Interpretacija prikupljenih podataka
Kada se govori o statistici, onda osim službene definicije postoji niz raznih interpretacija koje imaju najčešće smisao omalovažiti statistiku. Jedna od takvih definicija svakako je: statistika je točna matematika netočnih podataka. Ima ih još, npr. postoje tri vrste laži: laži, velike laži i statistika.
Sa statistikom se susrećemo svakodnevno jer statistiku se može koristiti kao slab argument, ili se statistiku može koristit za dokazivanje bilo čega, odnosno ničega. Neugodna stvar za statistiku je da se kao konačni rezultat statističke analize podataka danas vrlo često izvode zaključci koji se kasnije koriste za određivanje/usmjeravanje ponašanja stanovništva ili odnosa prema nekim stvarima i/ili pojavama. Beskonačna je lista primjera „friziranih“ zaključaka koji služe usmjeravanju pažnje opće populacije najčešće na proizvod (stvar) ili pojavu.
Kako to izgleda pokazati će primjer statističkih podataka korištenih u istraživanju lijeka za osteoporozu. Lijekovi za osteoporozu umanjuju opasnost od loma kuka za 50% i to tehnički zvuči impresivno, ali se ne spominje da je tek oko 2% oboljelih od osteoporoze doista u opasnosti od takvog prijeloma. Lijek umanjuje opasnost od loma, ali samo rizičnoj skupini od 2% oboljelih koji će eventualno slomiti kuk (2). Mislim kako je potrebno još jednom istaknuti prekrasan primjer iz trgovačkih centara koji daje vjernu sliku manipulacije brojevima, a krije se u rečenici: VELIKO SEZONSKO SNIŽENJE DO 50%. Naime, 2% sniženi artikl isto je tako snižen DO 50%. Na riječi „DO“ slomili su zube i neke značajne odvjetniče kancelarije kako u svijetu tako i kod nas, a znate kako sami sebe hvalimo svojom inteligencijom i promišljenošću.
Nama se odmah nameće kao zaključaK kako se treba dobro razmotriti kojim se istraživanjima može vjerovati, a koja su istraživanja sumnjiva. Kod promatranja statističke analize i zaključaka trebalo bi moći biti u stanju prvo prepoznati što te analize i zaključci ne govore. Možda bi trebalo dobro razmisliti jesu li statistike objavljene u novinske, čitaj dnevnopolitiče – trgovačke ili znanstvene svrhe.
Porazna statistika o (ne)održavanju oralnog zdravlja
Dentalnim asistentima od osobitog je značenja statistika koja se primjenjuje i može primijeniti u svakodnevnom radu bilo da se radi o radu ordinacijama, trgovačkim društvima ili u području javnozdravstvene edukacije. Primjera na koje se možemo pozvati jako je puno. Kako je već prethodno spomenuto velika većina njih ide za tim da se izvuku negativni stavovi te da se pomoću njih oblikuje stav ili pak ponašanje stanovništva. Znajući da se ljudi koji prate dnevna ili tjedna glasila „lijepe“ na negativne vijesti na portalima sve vrvi od negativnosti, a neke od njih i ovdje ćemo spomenuti.
Naime, prema članku objavljenom u Glasu Slavonije čak 17.000 Osječana nema svog stomatologa. Od porazne činjenice da samo pet posto Hrvata ima zdrave zube još je gori podatak da u Osijeku oko 17.000 građana uopće nema svog stomatologa, odnosno na području Osječko-baranjske županije njih čak 28.000! Ipak, među onima koji su se odlučili za odabir stomatologa su i oni koji svoga zubara nisu vidjeli i po 20 godina. Potvrdio je to dr. Miroslav Sikora, zamjenik predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske komore dentalne medicine, dodavši kako je porazna statistika da tisuće građana uopće nema namjeru odabrati stomatologa koji će pratiti zdravlje njihovih zubi (3).
Naslov teksta koji govori o tome da brojni građani stomatologu ne odlaze i po 20 godina. U pitanju je porazna statistika o ne održavanju oralne higijene. To su ljudi koji ne idu stomatologu sve dok ih ne zaboli zub. Tada se obraćaju u dežurstvo, no ne znaju da je tada već kasno. Mnogi od njih, ako ponovno ne osjete bol, ne dolaze na pregled sve dok ponovno ne moraju i to je porazna činjenica, jer održava jako lošu brigu o oralnom zdravlju. Inače, poznato je da je briga o oralnom zdravlju povezana sa socioekonomskim statusom i to je jedan od razloga zbog čega toliko ljudi uopće ne mari za svoje zube. Opće zdravlje nije moguće bez oralnoga zdravlja, a čovjek koji ima bar dva pokvarena zuba nije zdrav čovjek. Iz toga proizlazi da ne samo Slavonci nego i Hrvati uopće, nisu zdrava nacija. Problem se može vidjeti u nedostatku kontinuirane prevencije pa prevladava mišljenje da bi brojne institucije, uključujući i Ministarstvo zdravlja, intenzivno trebale poraditi na tom problemu i podizati svijest o važnosti oralnoga zdravlja. Za sada se edukacije svode na pojedinačne pokušaje, koji ne daju zadovoljavajuće rezultate. Ponajprije bi trebalo ponovno uvesti pranje zuba u dječjim vrtićima kako bi skrb o oralnom zdravlju počela od najranije dobi, a tada bi i porazna statistika bila znatno manja (3).
Prikaz kretanja KEP indeksa u Hrvatskoj i Europi
No nije sve što nama treba i što može biti iskorišteno u svakodnevnoj praksi objavljeno u novinama i na portalima. Znanstvena zajednica u svrhu objave znanstvenih radova također koristi statistiku. Prate se različiti parametri iz kojih se mogu izvući hvalevrijedni zaključci.
Od osobitog interesa za našu profesiju je oralno zdravlje pa je za istaknuti kako je karijes najčešća oralna bolest svih dobnih skupina i glavni je uzročnik gubitka zuba. Iako je u svijetu zabilježen pad u njegovoj prevalenciji, u mnogim zemljama i dalje je glavni oralnozdravstveni problem. Svrha je istraživačkih radova prikazati kretanje vrijednosti KEP indeksa u Hrvatskoj i usporediti ga s europskim zemljama te predstaviti planove usmjerene prema promicanju oralnoga zdravlja i smanjenju prevalencije karijesa kaže u svom znanstvenom radu pod nazivom Prikaz kretanja KEP indeksa u Hrvatskoj i Europi objavljenog u ACTA STOMATOLOGICA CROATICA Marijana Radić,Tomislav Benjak, Vlasta Dečković Vukres, Željko Rotim i Irina Filipović Zore.
Podatci korišteni u ovom radu o KEP indeksu prikupljeni su pretraživanjem internetskih baza podataka od 1985. do 2015. godine. Rezultati kazuju kako se Hrvatska ubraja u europske zemlje s visokim KEP indeksom među dvanaestogodišnjacima (4, 18). Iskustva zemalja s malim KEP-om pokazala su da je karijes moguće kontrolirati edukacijom i preventivnim aktivnostima, što u konačnici rezultira smanjenjem sveukupnih financijskih troškova na individualnoj i nacionalnoj razini te poboljšanjem općega zdravlja i kvalitete života. Praćenje i nadzor oralnoga zdravlja, odnosno dentalnog karijesa, zahtijeva u sustavu bolje prikupljanje podataka o njegovoj prevalenciji, utvrđivanje multifaktorijalnih uzroka u njegovu nastanku te provedbu nacionalnih preventivnih programa. (4)
Sasvim jedno drugo istraživanje provedeno među 12-godišnjacima u devet hrvatskih gradova pokazalo je da KEP indeks, koji predstavlja broj karijesa, izvađenih i popravljenih zubi, iznosi 4,5, te da postoje značajne razlike između urbanog i ruralnog stanovništva u svijesti o potrebi očuvanja oralnog zdravlja. Istraživanje koje je pokazalo ove podatke predstavili su tvrtka Wrigley i Hrvatska komora dentalne medicine (HKDM) (izvorni tonski zapis Predsjednik Upravnog vijeća HKDM Neven Vidović)(5)objavila je u Zagrebu 11. prosinca 2015. Hina. Po stanju zubi 12 godišnjaka, Hrvatska je, sa KEP indeksom od 4,5, na začelju među zemljama EU. Nešto bolja od Hrvatske je Bugarska sa 4,4 dok većina zemalja EU ima KEP indeks ispod 2.
Kako istraživanja pokazuje opet smo na začelju. No, koji je naš interes da budemo na začelju? U 80-tim i 90-tim godinama 20. stoljeća jedan doktor dentalne medicine skrbio je za 3500 ljudi, dok danas jedan doktor dentalne medicine skrbi o 1100 ljudi pa nam se u malim glavama rađa pitanje: kako to da imamo više karijesa danas nego prije 30 godina? Danas se, statistički gledano, postavi više ispuna nego prije 30 godina, danas Hrvatska ima 1500 doktora više nego prije 30 godina, danas Hrvatska ima 500 000 ljudi manje nego prije 30 godina, danas ima preko 20 puta više trgovaca opremom i materijalima nego prije 30 godina i njihova prodaja dentalnih proizvoda svakim danom raste, a i KEP indeks raste i raste. Danas u trgovinama imamo u ponudi više vrsta četkica za zube nego što je to bilo prije 30 godina. Statistike govore da se proda do 20 puta više četkica nego prije 30 godina. Danas se proda nebrojeno puta više konca za zube nego prije 30 godina kada su se samo sretnici koji su putovali u inozemstvo mogli se pohvaliti kako su vidjeli konac za zube, a o tuševima za zube i električnim četkicama da i ne govorimo.
Mi mislimo kako smo sretnici jer u našem Splitu, drugom najvećem gradu u Hrvatskoj danas možemo dobiti kao dentalnu uslugu sve ono što mogu dobiti naši vršnjaci u Londonu, Parizu, New Yorku ili Tokyu, a naši prethodnici prije 30 godina su mogli samo sanjati. No, može li nam netko odgovoriti zašto su talijanski državljani koji dolaze autobusima u Istru ili u Zagreb po dentalnu uslugu sretni našom uslugom, a mi kao stanovnici nismo? Ugrađuju li se implantati i cirkonske krunice samo strancima ili ima i među nama onih koji su koristili povlastice CAD-CAM tehnologije koje prije 30 godina u našem gradu i državi nije ni bilo?
Može li nam netko odgovoriti i nabrojiti dobrobiti, za naše društvo u cjelini, iscrpnih mjesečnih statističkih izvješća koje asistenti iz ordinacija šalju prema HZZO-u? Mi smo mladi pa nas nemojte osuđivati kada u svom projektnom zadatku propitujemo mogućnosti naših postupaka za koje mislimo da mogu donijeti prosperitet nama i cijelom društvu.
Dnevna praksa
Cilj našeg projekta jest educirat naše kolege i čitatelje o tome koliko je vođenje statistike važno u obavljanju nekog posla pogotovo u vođenju ordinacije. No, za to nije potrebno otići jako daleko od ordinacije i obavljanja svakodnevnog posla.
Protokol rada i jednostavni algoritam 9/10 kojem nas naš nastavnik uči od samog početka našeg školovanja također jest vrsta statističke obrade podataka. Dentalni asistent uronjen u svakodnevni posao prikuplja podatke o tome koji instrument doktor koristi za određeni zahvat i analizira ih kako bi znao pripremiti set instrumenata za pojedini zahvat. Npr. ako je doktor kod deset vađenja zuba devet puta koristi ravnu polugu po Bajnu tada će asistent za svako naredno vađenje zuba doktoru pripremiti set instrumenta koji sadržava baš taj instrument. To je algoritam 9/10(6). To je jednostavan primjer korištenja statistike to jest algoritma 9/10 u oralnoj kirurgiji i jako je bitan kako bi se doktoru olakšao rad i kako bi se sam rad u ordinacije ubrzao. Ova jednostavna statistika koju provodi dentalni asistent na kraju radnog dana uvjet je slaganja setova instrumenata ali i statistika putem koje možemo na vrlo jednostavan način posložiti cijelu ordinaciju koja nam je povjerena za rad (6). Ovo je algoritam putem kojeg dentalni asistent može cijelu ordinaciju prilagoditi praktičaru ali prilagoditi ordinaciju sebi i svom radu. Provjerili smo u našoj dnevnoj praksi i nije nikakva laž. Nagovaramo vas da provjerite i vi i za to ne treba otići u trgovački centar ili bilo koji drugi dućan nešto kupiti.
Ako jedan tako jednostavan algoritam rada može donijeti dobrobit samo jednoj ordinaciji u kojoj mi radimo, znači li to da ako ga primjeni još netko on može donijeto još više? Što bi se dogodilo kada bi ga primjenjivao cijeli razred dentalnih asistenata kada izađe na tržište rada? Ah, opet smo se uhvatili za novinske članke i staru parolu: kamen po kamen palača…
Stari ljudi bili su mudri, a kroz mudrost su se vodili mišlju o jednostavnosti. Može li to što je jednostavno biti još jednostavnije? Naime najjednostavnije stvari na svijetu postale su i najprimjenjivije u svakodnevnici u razvijenim zemljama Europe i svijeta. Jabuka je pala na glavu znanstvenika sa stabla ispod kojeg je taj znanstvenik odmarao i razmišljao, a ne sa planine udaljene kilometrima od njega. Učitelj je rekao razočaranim učenicima: ako niste ribu uhvatili pored jedne obale, uđite u svoj brod ponovo i bacite svoje mreže pored druge obale! Pa nije to neka mudrost kad se malo bolje pogleda. Možda sva mudrost leži u tome da su učenici, u toj svjetski poznatoj priči, poslušali svog učitelja iako su sumnjali u uspjeh. A za sam kraj našeg projektnog zadatka neka ostane zapisana želja nekolicine mladih asistenata i nastavnika. Neka ostane jednom na webu zapisano: mreže su se od težine ulova skoro pokidale. Pa ljeto je. Uživajte!
Autori:
Tina Perišić, učenica 3.c razreda Zdravstvene škole Split, program dentalni asistent
Ariana Penić, učenica 3.c razreda Zdravstvene škole Split, program dentalni asistent
Dora Bralić, učenica 3.c razreda Zdravstvene škole Split, program dentalni asistent
Marijan Nikolić, učenik 3.c razreda Zdravstvene škole Split, program dentalni asistent
Tomislav Pranjić, učenik 3.c razreda Zdravstvene škole Split, program dentalni asistent
Tonči Težulat, dr.med.dent., licencirani strukovni nastavnik u programu dentalni asistent
(e-mail: tonci.tezulat@skole.hr)
Literatura – izvori
1. https://hr.wikipedia.org/wiki/Statistika
2. http://dijetamesecevemene.com/zdravlje/osteoporoza-simptomi-lecenje-ishrana/
3. http://www.glas-slavonije.hr/262003/3/Cak-17000-Osjecana-nema-svog-stomatologa
4. Radić M.,Benjak T., Dečković Vukres V., Rotim Ž., Filipović Zore I. Prikaz kretanja KEP indeksa u Hrvatskoj i Europi. ACTA STOMATOLOGICA CROATICA. 2015.
5. Težulat T. Organizacija rada u ordinaciji dentalne medicine – priručnik. Statistika. Split. 2016.