APIKOTOMIJA

Završni rad

Stručni članak s područja operativnih poslova dentalnog asistenta u specijalističkoj ordinaciji oralne kirurgije

Autor: Petra Krilić, ZDRAVSTVENA ŠKOLA SPLIT, 2016./17.

Mentor: dr.med.dent. Tonči Težulat; strukovni nastavnik 

1. UVOD

Cilj ovog stručnog rada je proći kroz kirurški postupak apikotomije te na taj način vrlo blisko osvijetliti posao dentalnog asistenta u ovoj specijalističkoj disciplini i olakšati primjenu znanja o tom zahvatu u svakodnevnom radu u ordinaciji dentalne medicine. Isto tako, spoznaje o apikotomiji nisu nužne samo za rad u ordinaciji već se mogu primijeniti i u radu trgovačkog društva kod prodaje materijala i opreme te prilikom rada u  javnom zdravstvu.

Prilikom rada u ordinacijama dentalne medicine dentalni asistent nije obavezan samo asistirati doktoru prilikom izvođenja nekog zahvata. Posao dentalnog asistenta je puno opširniji. Obavezan je organizirati ne samo ordinaciju, već i čekaonicu. Baviti se administrativnim poslovima, osigurati kvalitetnu komunikaciju sa pacijentima, doktorom i suradnicima. Također osigurati kvalitetu usluge koju pruža sa doktorom pacijentu. Paziti na dezinfekciju radnog prostora i sterilnosti instrumenata potrebnih za zahvat.

Podatci iz ovog rada se mogu primijeniti tijekom rada u javnom zdravstvu prilikom edukacije zajednice o važnosti održavanja higijene usne šupljine te o prevenciji nastanka oralnih bolesti. Isto tako bi trebao potaknuti dentalne asistente da poboljšaju osobne postupke edukacije pacijenata i da se više uključe u proces zdravstvenog odgoja zajednice.

U radu sa trgovačkim društvima potrebno je znati izbor materijala i instrumenata koji se mogu koristiti u ovom kirurškom zahvatu, karakteristike tih materijala, te njihove prednosti i nedostatke.

Ključne riječi: apikotomija, radni protokol

2. DEFINICIJA APIKOTOMIJE

Apicectomia nije tako čest zahvat u dentalnoj medicini. Stoga i pacijenti koji znaju o čemu je riječ, zahvat poznaju pod nazivom apikotomija. Ali nisu samo pacijenti zbunjeni oko imena već i zdravstveni djelatnici. Naime, naziv apicotomia nije latinska riječ, nego je preuzeta iz njemačkoga od riječi apicotomie. Prava latinska riječ je apicectomia. Najbolja definicija ovog kirurškog zahvata bi bila: „Apicectomia je kirurški postupak odstranjivanja vrha korijena zuba (apikalnog dijela).“ Važno je naglasiti da se može odstraniti najviše 1/3 korijena zuba. U protivnom se gubi stabilnost i najčešće dolazi do rasklimavanja i gubitka zuba.[1]

3. INDIKACIJE I KONTRAINDIKACIJE

Indikacije za apikotomiju su:

  1. Ostitis periapicalis – periapikalni proces – može nastati kao posljedica karijesa, traume zuba, parodontnih džepova i iz drugih razloga. Upala može biti akutna ili kronična. Pacijenti se javljaju u ordinaciju najčešće zbog boli. Klinička slika akutne upale su toplina, crvenilo, oteklina i bol. Akutna upala karakterizirana je jakim, spontanim, pulsirajućim bolovima koji se pojačavaju kao odgovor na toplu hranu ili piće ili u ležećem položaju. Javlja se i bol na perkusiju. Kod kronične upale su slabije izraženi simptomi. Budući da je pulpa nekrotična, ne reagira na test vitalnosti. Kod perkusije se javlja slaba bol.[2]
  2. Prelomljeni dio igle u kanalu zuba – jedna od mogućih komplikacija kod endodontskog zahvata. Najčešće dolazi do prijeloma igle zbog dugotrajnog korištenja i mnogih sterilizacija. Postoje slučajevi kada se u nekim ordinacijama žele uštedjeti novac, pa se ne naručuju nove endodontske igle kada se dosegne mogući broj sterilizacija. Ako se primijeti bilo kakav znak promjene oblika, igla se mora odmah baciti.
  3. Zavijeni ili neprohodni kanali zuba – u slučaju da je potreban zahvat endodoncije, ako je kanal neprohodan ili zavijen, postupak se ne može izvršiti lako i neki stomatolozi ne očiste i ispune kanal do kraja te dolazi do upale. Stoga je potrebna apikotomija.
  4. Krivi put (fausse route) – još jedna od komplikacije kod endodontskog zahvata do koje dolazi zbog nepažnje doktora kada igla probije korijen zuba.
  5. Sredstvo za ispun kanala u periapeksu koji nadražuje okolno tkivo – u slučaju kad se sredstvo za ispun nalazi iznad apeksa nije potrebno napraviti apicectomiu, ali ako se nalazi oko apeksa onda se mora odstraniti apeks zuba.[3]
  6. Radikularna cista – ukoliko je dio korijena pričvršćen uz ovojnice ciste mora se izvršiti apikotomija jer u protivnom će doći do recidiva ciste.[4]
  7. Protetski razlozi – najčešće most ili kruna na kolčić. Ako je kanal slabo punjen, postoje dva načina sanacije zuba : prvi je da se skine kruna na kolčić i kanal se konzervativno liječi, a drugi je da se radi apikotomija i retrogradno punjenje preostalog bataljka korijena.[5]
  8. Fraktura apikalne trećine korijena – postoji još jedna mogućnost osim apikotomije, a to je da se apikalni fragment pokuša riješiti spajanjem.
  9. Gangrena – predstavlja infekciju tkiva i odumiranje pulpe, najčešći uzrok je nedovoljna oralna higijena ili neizliječeni karijes. Pacijent može osjetiti vrlo neugodan zadah iz usne šupljine i bol prilikom žvakanja. Pacijent se može odlučiti na dugo liječenje ili apikotomiju.[6]
  10. Fokalna infekcija – zub koji je potencijalno žarište treba izvaditi ili izvršiti apikotomiju. Takvom pacijentu se preporučuje uzimanje antibiotika.
  11. Resorpcija korijena apeksa – najčešći uzroci su infekcije i traume. Da bi se spriječila daljnja resorpcija potrebno je ukloniti granulacijsko tkivo i šupljinu ispuniti materijalom.[7]

 

Kontraindikacije za apikotomiju su:

  1. resorpcija alveole – jer zubi gube svoju stabilnost i apikotomijom bi se samo još više pogoršalo stanje zubi.
  2. ako pacijent boluje od nekih nekontroliranih sustavnih bolesti – kao što su dijabetes, epilepsija, bakterijski endokarditis i druge.                                                                                                            
    4. KIRURŠKI POSTUPAK APIKOTOMIJE

    Proći ću kroz cijeli postupak apikotomije s naglaskom na posao dentalnog asistenta, u kojem nas od početka do kraja vodi radni protokol koji svakom dentalnom asistentu osigurava:

    1. točnost i preciznost u izvedbi zahvata
    2. umanjuje moguće greške
    3. nudi pacijentu i timu izrazitu razinu kvalitete usluge.

    Protokol rada odvija se kao proces od 13 točaka, koje su (2):

    1. priprema osnovne i medicinske dokumentacije
    2. procjena hitnosti stanja
    3. psihološka i fizička priprema pacijenta
    4. standardne mjere zaštite
    5. održavanje suhog radnog polja
    6. priprema instrumenata, opreme, i materijala za zahvat
    7. asistiranje tijekom zahvata
    8. skrb o pacijentu nakon zahvata
    9. zbrinjavanje instrumenata, opreme i materijala nakon zahvata
    10. dezinfekcija radnog prostora
    11. evidencija stanja zubi, sluznice i jezika nakon zahvata
    12. dokumentiranje zahvata prema uputi liječnika
    13. upute pacijentu o higijeni usta te mjerama prevencije.

    4.1. PRIPREMA OSNOVNE I MEDICINSKE DOKUMENTACIJE

    Prilikom dolaska pacijenta asistentica ga uljudno pozdravi: „Dobar dan!“

    Zatim ga zamoli da ponovi svoje ime u slučaju da ga je zaboravila, te da pričeka dok ona provjeri dokumentaciju na kompjuteru. Iz toga slijede tri moguće situacije:

    1. Ako je pacijent prvi put u ordinaciji treba mu otvoriti karton i zamoliti ga da donese dokumente.

    U opću dokumentaciju spada:

    -polica zdravstvenog osiguranja

    -zdravstvena iskaznica

    -pristanak za zahvat

    -uputnica

    U medicinsku dokumentaciju spada:

    -karton (uzeti anamnezu i povijest bolesti)

    -Rtg snimka

    -laboratorijski nalazi

    -nalazi liječnika drugih specijalističkih grana

    1. Ako pacijent dolazi u specijalističku praksu onda treba uzeti i provjeriti ispravnost donesene dokumentacije.
    2. Ako pacijent već duže vrijeme dolazi u opću praksu onda već imamo cijelu dokumentaciju pripremljenu.

    4.2. PROCJENA HITNOSTI STANJA

    Često se prilikom rada dogodi da pacijenti koji nisu naručeni dođu u ordinaciju moleći doktora da ih primi jer ih boli zub. Zato dentalni asistent treba ukratko popričati sa pacijentom i saznati kakav problem ima koristeći sljedeće rečenice:

    -„Molim Vas opišite mi zbog čega ste došli u ordinaciju.“

    -„Molim Vas recite mi koliko dugo to stanje traje.“

    -„Molim Vas pričekajte trenutak odmah ću doći do vas.“

    Zatim slijede konzultacije sa doktorom da se utvrdi što će se napraviti sljedeće.

    Ako govorimo o ovom zahvatu koji opisujem pacijenti najčešće dolaze zbog pulsirajuće i nepodnošljive boli (Slika 1.). Te iz toga možemo zaključiti da pacijent vjerojatno ima ostitis perapicalis jednu od najčešćih indikacija za apikotomiju. Pacijent ima akutnu upalu zbog koje se javlja bol.

    Nakon konzultacija pacijentu bi bilo najbolje preporučiti da napravi Rtg snimku zuba da se utvrdi stanje te prema tome će se odrediti daljnji tok terapije.

    4.3. PSIHOLOŠKA I FIZIČKA PRIPREMA PACIJENTA

    Jedna od najčešćih situacija prilikom rada u ordinacijama dentalne medicine je strah pacijenta. Pacijent zbog straha ne dopušta dentalnom timu da obavi zahvat na koji je naručen. Dentalni asistent je već prilikom školovanja imao priliku upoznati se sa nekim komunikacijskim vještinama. Ali unatoč tome komunikacijske vještine se moraju godinama usavršavati i niti jedan dentalni asistent neće biti majstor dobre komunikacije kada krene sa radom. Neophodno je spomenuti da dentalni asistent mora imati puno strpljenja i mora se učiti da govori smirenim tonom. Pacijenti su ti koji provedu neko vrijeme u čekaonici čekajući svoj red, stoga ga se mora saslušati do kraja, a ne požurivati ga. Ako ima neko pitanje treba mu smireno odgovoriti i pomoći mu shvatiti ono što mu je nejasno. Jedan od razloga zašto pacijent osjeća toliki strah i zašto je uznemiren je bol. Tada je uloga dentalnog asistenta uvjeriti pacijenta da nema potrebe za strahom jer zahvati se rade pod lokalnom anestezijom.

    Ako nakon brojnih pokušaja psihološke pripreme pacijent i dalje nije voljan na suradnju, uz konzultacije sa doktorom pacijentu se može predložiti premedikacija (Slika 2.). Pod premedikaciju spada korištenje tableta za smirenje. Na taj način bi olakšao doktoru i dentalnom asistentu da obave zahvat.

    Osnova fizičke pripreme jest postizanje fokusa pacijenta na zahvat. Kod fizičke pripreme možemo reći da je malo drugačija od one koju svakodnevno dentalni asistent obavlja u ordinaciji jer se ovaj zahvat obavlja u kirurškoj sali. Trebamo zamoliti pacijenta da odloži višak odjeće, torbu i isključi mobitel. Da skine protezu ako je ima i naočale. Pacijenta moramo zamoliti da legne na stol i pomoći mu da se namjesti u najugodniji položaj, te mu namjestiti položaj za glavu.

    4.4. STANDARDNE MJERE ZAŠTITE

    Ovo je zahvat u kojem ima dosta krvi stoga se pacijent mora zaštititi da ne uprlja odjeću, a dentalni tim od mogućeg prijenosa bolesti tjelesnim tekućinama. Zahvat se odvija u kirurškoj sali zato pacijent preko cipela stavlja kaljače, na glavu da prekrije kosu stavlja kapu, te onda legne na krevet (Slika 3.). Asistent mu preko odjeće stavlja nesterilnu kompresu, a kada zahvat počne stavlja mu preko glave sterilnu kompresu koja ima otvor za usta (Slika 4.).

     

    Zatim slijedi zaštita doktora i asistenta. Moraju se pridržavati strogo pisanih pravila. Prvo se oblači kapa i stavlja se maska koja mora prekrivati usta i nos. Sav nakit treba skinuti, a naušnice sakriti ispod kape. Također se stavljaju i zaštitne naočale.

    Nakon toga slijedi pranje ruku. Obavezno skinuti prstenje, narukvice i satove. Umjetni nokti su zabranjeni kao i lak na prirodnim noktima. Umivaonik mora bit tako napravljen da ne dolazi do prskanja vode. Laktom ili nogom se otvori slavina ovisno o vrsti. Smoče se šake i ruke do iznad lakta te se peru antiseptikom, pranje traje 60 sekundi (Slika 5., 6., 7., 8., 9., 10.). Nakon pranja šake i podlaktice treba posušiti papirnatim ručnikom, u tu svrhu se mogu upotrijebiti i sterilne komprese. Kirurško pranje ruku izvodi se uporabom alkoholnog preparata. Preparat se utrljava u šake, zatim u podlaktice i na kraju ponovo u šake (Slika 11.). To se radi 3 minute i uzimanje preparata se ponavlja jer koža mora biti vlažna tijekom cijelog postupka.

    Nakon što se ruke operu oblači se sterilni ogrtač koji je zapakiran tako da je nesterilni dio na dohvatu ruke prilikom otvaranja. Kirurg ga uzima za donji krak, raširi tako da je unutarnja strana okrenuta prema njemu i istodobno uvlači ruke u rukave, asistent stoji iza leđa doktora te hvata ogrtač i veže ga pazeći da ne kontaminira sterilnu stranu.

    Kada se sterilni ogrtač obuče oblače se sterilne rukavice (Slika 12.). Sterilne rukavice dolaze pakirane na način da se izbjegne kontaminacija. Prvo se otvara gornji omot i iz njega se izvuku rukavice koje se nalaze u još jednom omotu (Slika 13., 14.). Taj omot se otvori te asistent dodaje oralnom kirurgu desnu rukavicu čiji je vrh okrenut iznutra prema van da olakša oblačenje (Slika 15.). Može se dodatno proširiti dirajući samo unutarnju stranu (Slika 16.). Nakon toga dodaje lijevu rukavicu. Rukavice se navlače preko rukava (Slika 17., 18.).

     

    Asistent i oralni kirurg su spremni za početak zahvata.b

    4.5. ODRŽAVANJE SUHOG RADNOG POLJA

    U kirurškoj sali osnovni cilj je iz radnog polja operatera isisati krv i na taj način osigurati štp bolju vidljivost i preglednost radnog polja. U te svrhe koristit će se aspirator i sterilne gaze (Slika 19.).

    4.6. PRIPREMA INSTRUMENATA, OPREME I MATERIJALA

    Da bi zahvat prošao što brže i uspješnije dentalni asistent mora pripremiti instrumente, opremu i materijale koji će se koristiti nadohvat ruke. Instrumenti koji će se pripremiti pripremaju se prema algoritmu 9/10. To je sustav prema kojem dentalni asistent slaže instrumente u set koje je stomatolog koristio u 9 od 10 slučajeva. Posebno se treba paziti na sterilnost instrumenata stoga se uzima sterilna pinceta s kojom se slažu instrumenti na sterilnu kompresu na pokretni stolić.

    Instrumenti koji će se koristiti u ovom zahvatu su:

    -kuka (Slika 20.)

    -karpul ili plastična štrcaljka

    -držač skalpela (Slika 21.)

    -skalpel (Slika 21.)

    -raspatorij

    -sonda

    -kirurška pinceta (Slika 27.)

    -pinceta

    -dlijeto i čekić (po izboru)

    -čelična okrugla svrdla ili freze (Slika 22.)

    -fisurna svrdla (Slika 22.)

    -kohlea ili ekskavator ili kireta (Slika 23.)

    -iglodržač, igla (atraumatska ili traumatska sa ušicom), škarice (Slika 27.).

     

    Oprema koja će se koristiti u ovom zahvatu je:

    -fiziodispenzer

    -sauger (aspirator)

    -mikromotor

    -kolječnik i nasadnik (Slika 22.)

    -mješalica amalgama (Slika 25.).

    Materijali koji će se koristiti u ovom zahvatu su:

    -fiziološka otopina

    -materijal za nadomještanje kosti (na bazi hidroksilapatita ili trikalicijfosfata)

    -kirurške mrežice (resorptivne-poliester, neresorptivne-poliglaktin 910)

    -anestetik

    -fosfatni cement, gutapercha ili srebrni štapići

    -amalgam (Slika 26.)

    -konac (resorptivni ili neresorptivni) (Slika 27.)

    -sterilne gaze i komprese

    -tupferi.

     

    4.7. KIRURŠKI POSTUPAK I ASISTIRANJE TIJEKOM ZAHVATA

    Instrumenti su već pripremljeni i nalaze se na pokretnom stoliću pokraj doktora. Ne smije se zaboraviti niti jedan instrument jer doktor i asistent su već pripremljeni za operaciju i imaju na sebi sterilne rukavice.

    Predoperativno punjenje kanala se obavlja prije operacije. Kanal zuba se ne smije puniti dan prije pa čak ni nekoliko sati ranije jer to punjenje može izazvati upalu. Apikotomija se ne može raditi dok traje upala na zubu. Predoperativno punjenje se treba obaviti sat vremena prije operacije da se ispun može stvrdnuti. Najbolji izbor za ispun kanala je fosfatni cement.

    Postoji mogućnost da se kanal puni i intraoperativno. Intraoperativno punjenje se obavlja tek nakon što se odstrani apeks. Nakon uklanjanja korijena u kanal se uđe okruglim svrdlom i proširi se apikalni dio kanala. Zatim se napravi retencija obrnuto koničnim svrdlom. Formirani kavitet se ispuni amalgamom.

    Područje koje će se operirati anestezira se ili pleksus-anestezijom u gornjoj čeljusti ili provodnom anestezijom u donjoj čeljusti. Treba pričekati 5 min da anestezija počne djelovati i da difundira u kost.

    Zatim se radi rez skalpelom do kosti (Slika 28.). Najprikladniji rez je po Partschu. Asistent sa saugerom održava preglednost radnog polja i suhoću.

    Raspatorijem se podigne režanj sluznice iznad apeksa da se prikaže kost (Slika 29.). Sondom se nabode kost na nekoliko mjesta u predjelu apeksa. Ako sonda lako uđe u kost to znači da se kost u tom djelu resorbirala i da je to mjesto na kojem se treba raditi zahvat. U protivnom se treba približno odrediti mjesto apeksa.

    Kost se odstranjuje mikromotorom na fiziodispenzeru i okruglim čeličnim svrdlom (Slika 30.). Zatim se ovisno o izboru sa kohleom, ekskavatorom ili kiretom odstrani granulacija (Slika 31.).

    Kada je mjesto zahvata očišćeno sa mikromotorom i fisurnim svrdlom se reže 1/3 korijena zuba i uklanja se sa pincetom (Slika 32.).

    Zatim se stavlja materijal za nadomještanje kosti koji je bioresorptivan koji potiče osteogenezu ili kirurške mrežice koje onemogućavaju pomicanje gingive na mjesto gdje se odstranila kost jer bi u protivnom onemogućile srastanje kosti i zarastanje rane (Slika 33.).

    Zatim se rana šije sa koncem i iglom i na ranu se stavlja sterilna gaza prethodno natopila sa fiziološkom otopinom da se ne zalijepi na ranu (Slika 34., 35.).

     

     

    4.8. SKRB O PACIJENTU NAKON ZAHVATA

    Kada zahvat završi skinemo sa pacijenta komprese, zamolimo ga da ustane pa mu pomognemo skinuti kapu i kaljače. Zamolimo ga da sjedne još neko vrijeme dok mi raspremimo instrumente i dok mu damo upute. Tada nastavljamo sa psihološkom pripremom koja nije gotova sve dok pacijent ne napusti ordinaciju. Pitamo ga kako je i kako se sada osjeća. Kažemo mu da zahvat nije bio tako strašan kao što je mogao primijetiti.

    Da bi zahvat prošao uspješno pacijent se mora pridržavati uputa koje dobije od doktora.

    Upute su:

    -KRVARENJE- očekuje se  prva dva dana nakon zahvata. U slučaju da dođe do toga na ranu se stavi sterilna gaza i drži se dok se krvarenje ne zaustavi. U slučaju produljenog krvarenja obavezno se javiti stomatologu (Slika 36.).

    -OTEKLINA- da se izbjegne stavljaju se hladni oblozi u područje rane (Slika 37.).

    -BOL- također se može očekivati stoga se preporučuje uzimati analgetike koje predloži doktor.

    -PREHRANA- treba izbjegavati tople napitke i vruću hranu prvi dan nakon operacije i poželjno je jesti tekuću i kašastu hranu.

    -PUŠENJE- također je poželjno izbjegavati neposredno nakon zahvata, ako je moguće prva 24 sata (Slika 39.).

    -ISPIRANJE- izbjegavati prvi dan. Drugi dan je poželjno ispirati usta 5-6 puta na dan sa slanom vodom. Kako bi se pospješila epitelizacija rane (Slika 38.).

    Sa uputama se u potpunosti završava skrb pacijenta.

     

    4.9. ZBRINJAVANJE INSTRUMENATA, OPREME I MATERIJALA NAKON ZAHVATA

    Instrumenti nakon zahvata se stavljaju u kupelj u kojem je prethodno pripremljen dezinficijens. Instrumenti u tome moraju ostati neko vrijeme i ako to nije posljednja operacija koja se radi taj dan instrumenti se  neće odmah prati i pripremati za sterilizaciju.

    Instrumenti nakon provedenog vremena u kupelji se jedan po jedan peru sa četkom i sapunom. To još nazivamo i mehaničkim pranjem. Pri tom moramo paziti da ne oštetimo instrumente ali da ih i dobro operemo jer je u taj zahvat bilo uključeno dosta krvi i dijelova tkiva.

    Nakon što se instrumenti operu dobro se posuše i slažu se u kasete po setovima. Kada su svi instrumenti posloženi stavljaju se u sterilizator.

    Od materijala koji su se koristili: bočicu od anestetika bacamo, kapsulu u kojoj se nalazio amalgam također bacamo skupa sa kutijicom u kojoj se nalazio konac. Ali pritom se mora paziti kako odvajamo te materijale i kako ih bacamo. Sve što je došlo u dodir sa krvlju i slinom kao što su komprese i tupferi bacamo u infektivni otpad, a to je najčešće kanta za smeće na kojoj se nalazi crvena vreća za smeće da se razlikuje od ostalog otpada. Igla s kojom se šivala rana se baca u oštri infektivni otpad, u neprobojne plastične spremnike ispunjene dezinficijensom koje se zatvore čepom. A sve ostalo se baca u komunalni otpad, u kantu za smeće na kojoj se nalazi najčešće crna vreća koja se može odložiti na zajedničko gradsko odlagalište.

    Oprema koja se koristila: mikromotor, mješalica za amalgam i ostali se prebrišu sa dezinfekcijskim sredstvom i spremi na njihovo mjesto.

    4.10. DEZINFEKCIJA RADNOG PROSTORA NAKON ZAHVATA

    Nakon što se zbrinu instrumenti i oprema slijedi dezinfekcija. Naravno, opet je drugačija od dezinfekcije koja se obavlja u ordinaciji. Dezinfekcija operacijske sale obuhvaća površine zidova, podova, namještaja, kazeta u kojima su instrumenti, stol na kojem se nalaze kazete, nastavak na kojem je mikromotor, nastavak za puster, bičeve i podlogu na kojoj stoje bičevi, aspiracijski sustav, pokretni stolić na kojem su se nalazili instrumenti i ležaj na kojem se nalazio pacijent (Slika 40.).

    Postoji više vrsta dezinfekcije: mehanička (koja se odnosi na pranje i čišćenje), fizikalna (pomoću topline ili UV zračenja) i kemijska (pomoću dezinficijensa).

    Između operacija, operacijsku salu dentalni asistent dezinficira pomoću dezinficijensa, a na kraju radnog dana se mehanički dezinficira, potom kemijski, a nakon toga u nekim ustanovama i fizikalno.

     

    4.11. EVIDENCIJA STANJA ZUBI, SLUZNICE I JEZIKA NAKON ZAHVATA

    Nakon zahvata dentalni asistent zapisuje u karton status zubi, sluznice, jezika i usta.

    Upisuje se sljedeće:

    1. Ime i prezime pacijenta
    2. Nadnevak (datum prijema pacijenta u ordinaciju)
    3. Pozicija/ zub na koji se radio
    4. Dijagnoza po MKB-u
    5. DTP zahvat -preparacija zuba

    -materijal korišten u pojedinoj fazi

    -tehnika postavljanja

    -konačni rezultat

    4.12. DOKUMENTIRANJE ZAHVATA PREMA UPUTI LIJEČNIKA

    Obveza ordinacije je voditi digitalnu dokumentaciju. Administrativni i komercijalni poslovi u ordinaciji dentalne medicine su obveza dentalnog asistenta.

    1. ADMINISTRACIJA- zapisivanje statusa zubi, sluznice, jezika i usta u dentalni karton. Nakon ispisa potrebnih informacija i potpisa liječnika napravljen je dokument. Podatci se pohranjuju za statističke i poslovne svrhe.
    2. KOMERCIJALA

    -participacija za DTP za državna osiguravajuća društva

    -izdavanje računa usluga prema dogovorenom cjeniku za privatna osiguravajuća društva

    -izdavanje računa usluga prema cjeniku ordinacije u ordinacijama privatne prakse

    -pohrana podataka za knjigovodstvene svrhe

    4.13. UPUTE PACIJENTU O HIGIJENI USTA I MJERAMA PREVENCIJE

    Na kraju svakog obavljenog posla potrebno se obratiti pacijentu sa jednom rečenicom koja će ga ili motivirati ili usmjeriti prema boljem postupku ili pak ispraviti nepravilnosti u održavanju higijene usta. Također je potrebno reći jednu rečenicu koja će ga motivirati u prevenciji. Dentalni asistent to najčešće govori kada procijeni što bi bilo najbolje za njega.

    Za pacijenta koji je upravo prošao zahvat apikotomije, dentalni asistent bi mu mogao preporučiti:

    1. u smislu higijene – da koristi mekanu četicu i da sa njom nježno četka u području rane. U prva 24 sata se preporučuje četkanje zubi bez rane, ali idući dan se može nježno četkati (Slika 42.).
    2. za prevenciju- da redovito dolazi na kontrole, u slučaju produženog krvarenja da se javi stomatologu. Da prvi dan ne jede vruću hranu (Slika 41.).

     

    6. ZAKLJUČAK

    Iz ovoga možemo zaključiti da posao dentalnog asistenta nije vezan samo za kirurški postupak. Njegov posao možemo opisati kroz protokol od 13 točaka od kojih bih izdvojila kao najvažnije psihičku i fizičku pripremu pacijenta. Time postižemo fokusiranje pacijenta na zahvat i umanjujemo mu strah. Također da bi svaki zahvat prošao što uspješnije dentalni asistent mora obratiti pažnju na higijenu i prevenciju te motivaciju pacijenta.

    7. LITERATURA

    1. Ivo Miše – Oralna kirurgija
    2. Težulat, T.; Dentalno asistiranje (2) praktikum, Intender. Spli, 2017.
    3. http://sonda.sfzg.hr/wp-content/uploads/2015/04/%C5%BDorat-N.-et-al.-%E2%80%93-Odontogena-upala.pdf
    4. Ivo Miše – Oralna kirurgija
    5. Ivo Miše – Oralna kirurgija
    6. Ivo Miše – Oralna kirurgija
    7. http://dentech.hr/gangrena-zubi/
    8. http://sonda.sfzg.hr/wp-content/uploads/2015/04/Sovi%C4%87-J.-et-al.-%E2%80%93-Resorpcija-korijena-zuba.pdf
    9. Slika 1. http://www.mojzubar.com/bol-zuba/
    10. Slika  http://pressrs.ba/magazin/lifestyle/kako-da-prevazidete-strah-od-stomatologa-16-02-2016
    11. Slika 3. http://www.zubar-implantolog-hrvatska.eu/dentalne-usluge/chirurgia-orale-1/index.html
    12. http://www.dr-koushaei.com/fa/menu/64425/%D8%AC%D8%B1%D8%A7%D8%AD%DB%8C-%D8%AF%D9%86%D8%AF%D8%A7%D9%86%D9%87%D8%A7%DB%8C-%D9%86%D9%87%D9%81%D8%AA%D9%87
    13. Slika 5. 6. 7. 8. 9. 10. https://www.youtube.com/watch?v=38cOT-2UhRk
    14. Slika 11. https://www.offset.com/search/disinfection
    15. Slika 12. http://implantologie-engelke-buechter.de/leistungen/implantologie/
    16. Slika 14. 15. 16. 17. 18 https://www.youtube.com/watch?v=HWHhxnuwjAQ
    17. Slika 19. http://www.medicpro.hr/195-komprese-nesterilne-pamu%C4%8Dne
    18. Slika 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. https://www.youtube.com/watch?v=b1WSnW1kqUk
    19. Slika 36. https://www.srbijadanas.com/clanak/na-sta-upucuje-krvarenje-desni-03-02-2015
    20. Slika 37. http://www.centrodent.hr/si-mogu-pomoci-kod-zubobolje/
    21. Slika 38. http://www.kurir.rs/oprez-tecnost-za-ispiranje-usta-izaziva-rak-clanak-1309283
    22. Slika 39. http://www.hotelier.de/gastronomie/restaurantnews/44542-nichtraucher-aufkleber
    23. Slika 40. http://www.t-dent.hr/hrv/offer=durrdental.html
    24. Slika 41. http://dr-brusco.ch/
    25. Slika 42. http://zena.rtl.hr/proizvod/njega_zubi/curaprox_pasta_za_zube_black_is_white/1/22695
    26. https://drstimac.com/usluge/oralna-kirurgija/apikotomija/

     

Leave a Reply