KOMPOZITI U DENTALNOJ MEDICINI DANAS

 

Završni rad

Stručni članak s područja dentalne opreme i materijala

Autor: Barbara Nosić, ZDRAVSTVENA ŠKOLA SPLIT, 2016./17.

Mentor: dr.med.dent. Tonči Težulat, strukovni nastavnik

 

 

 

1. Uvod

Cilj ovog rada su znanstvene i praktične spoznaje o kompozitnim materijalima koji se upotrebljavaju u ordinaciji dentalne medicine. Cilj ovog rada je objasniti kompozitne materijale kao i njihov kemijski sastav, osobitosti te primjenu u svakodnevnom radu i prikazati te  usporediti performanse dvaju materijala koja se nalaze na tržištu RH.

Moj osvrt će biti usmjeren ka ulozi i potrebnom znanju dentalne asistentice o kompozitima koje će primijeniti u radu  u trgovačkom društvu,  koje se bavi prodajom kompozitnih materijala. Svojim napretkom  sama njihova primjena je postala hit današnjice i to zbog adhezijskih svojstava kompozita i estetskih značajki.

Nadasve, glavna zadaća terapije ispunom je nadoknada  izgubljenog zubnog tkiva odgovarajućim gradbenim materijalom i ponovna uspostava oštećene žvačne funkcije.

S druge strane, asistentica sa svojom komunikacijom s klijentima u radu trgovačkog društva  pridonosi prodaji materijala. Uspješan prodavač u trgovačkom društvu treba znati određene informacije o proizvodu koji prezentira te na taj način zadovoljiti želje kupca. Radi što bolje efikasnosti u radu, dentalna asistentica treba poznavati stanje na tržištu, a to se odnosi na potražnju  proizvoda i njihovu ekonomičnost.

 

Ključne riječi: kompozitni materijali, dentalna asistentica, rad u trgovačkom društvu

 

2. Općenito o kompozitnim materijalima

Kompozitni materijali su složeni materijali koji se rabe u terapijskoj stomatologiji i mješavina su prvenstveno organskih smola i anorganskih čestica punila koje su zatim međusobno povezane sredstvom za povezivanje (1).

Kompoziti zbog niza svojih performansi u području stomatologije, upotrebljavaju se kod liječenja karijesa, diskoloracija, dijastema te raznih trauma zuba. Oni su i ujedno vrlo tražena alternativa dentalnim  amalgamima i zlatu iz estetskih razloga.

2.1. Kemijski sastav kompozitnih materijala

Kompoziti se po svom kemijskom sastavu sastoje od :

1. organske polimerne matrice
2. raspršene anorganske faze
3. graničnoga spojnog međusloja (1).

 

2.1.1. Organska polimerna matrica

Organska polimerna matrica se sastoji od polimera, modifikatora viskoznosti, inhibitora polimerizacije, kemijskih inicijatora, akceleratora i u nekim kompozitima od fotoaktivatora  (1).

U dijelu kompozita, odnosno njegovom organskom dijelu, inicijatori (kemijski i fotokemijski) ubrzavaju polimerizaciju, akceleratori ubrzavaju razgradnju inicijatora na slobodne radikale dok  inhibitori usporavaju sami proces polimerizacije (2).

2.1.2. Raspršena anorganska faza

Raspršena anorganska faza ili punilo podrazumijeva čestice anorganskog podrijetla kao što su kristalinični kvarc, pirogeni koloidni silicij-dioksid, borosilikatno staklo, alumosilikati barija, litija, stroncija, cirkonija i kositra te zatim barij-fluorid i dr.

Spomenute čestice se pridodaju organskoj matrici u svrhu povećanja tvrdoće kompozita i također zbog poboljšanja ostalih fizičko-mehaničkih i kemijskih svojstava (1,2).

 

2.1.3. Granični spojni međusloj

Granični spojni međusloj ima učinak međusobnog svezivanja između organske polimerne matrice i anorganske raspršene faze. Za njegovo uspješno svezivanje postoje dva načina: mehanički i kemijski.

Za postizanje mehaničke veze potrebno je sinterirati čestice i smolu zajedno ili jetkati površinu. U usporedbi s mehaničkom vezom, kemijska veza je dominantnija metoda svezivanja. Može se postići uporabom spojeva kao što su silani, a sami postupak se naziva silanizacija (2,1).

 

2.2. Klinička podjela kompozitnih materijala

Složeni se kompozitni materijali, na temelju kategorizacije prema veličini čestica punila, dijele na:

1. klasične kompozitne smole
2. hibridne kompozitne smole
3. homogene i heterogene kompozitne smole s mikropunilom.

 

Klasične i hibridne kompozitne smole su tradicionalnije od ostalih pa su ih zbog niza svojih nedostataka zamijenile suvremenije kompozitne smole.

Dok su se klasične i hibridne smole upotrebljavale u dalekoj prošlosti, homogene i heterogene smole s mikropunilom su više zastupljene među stomatolozima današnjice. Pogodne su radi postizanja visokog stupnja površinske glatkoće i sjaja potom dobre otpornosti na trošenje i naposljetku radi odličnog estetskog izgleda (2).

 

3. Osobitosti kompozitnih materijala

Svi materijali, pa tako i kompoziti koji se upotrebljavaju u preventivnoj i terapeutskoj stomatologiji, podložni su opterećenjima tijekom mastikacije te kemijskom djelovanju sline i sastavnih dijelova hrane i napitaka. Međutim, kako bi jedan materijal mogao izdržati opterećenje nužno je da uz neophodnu biokompatibilnost posjeduje i određene fizičko-mehaničke osobine (2,1).

3.1. Fizičke i mehaničke osobitosti

Kompozitni materijali su heterogeni sustavi jer su sastavljeni od dvaju ili više esencijalno netopljivih faza. Ovakvi sustavi imaju različite osobine od onih koje ima svaka faza  od koje su izrađeni, pojedinačno. Na te osobine utječu različiti čimbenici kao što su: građa i geometrija anorganske faze te međusobni odnos organske i anorganske faze, odnosno adhezija između njih (2).

3.1.1. Tvrdoća i čvrstoća

Tvrdoća je otpornost  materijala na površinske plastične deformacije izazvane nekim tvrdim predmetom, a čvrstoća materijala se određuje njezinom otpornošću na tlačno naprezanje i savijanje (2). Kompoziti posjeduju oba dvije osobnosti jer su otporni na trošenje i imaju sposobnost čvrstog povezivanja za tvrda zubna tkiva.

3.1.2. Adhezija i trajnost kompozita

Adhezija je spajanje različitih materijala privlačenjem atoma ili molekula. Ona se kod kompozitnih smolastih materijala ostvaruje nakon predtretmana cakline sa 37%-tnom ortofosfornom kiselinom (2).

Neka od adhezijskih sustava za tvrda zubna tkiva su:

1. Svezujući polimeri („bonds“) àdolaze u obliku slabo punjenih ili nepunjenih estera
2. Primeri àkemijska sredstva koja služe za promjenu kemijskog svojstva cakline i uklanjanje zaostalog sloja u svrhu bolje adhezivnosti (1).

Na trajnost nekog materijala uvelike utječe niz faktora kao što su: stupanj polimerizacije, adhezija i otpornost na naprezanje (2). Do nekorektnog svezivanja ispuna sa caklinom dolazi kada zub dođe u dodir sa slinom. Na taj način se smanjuje vijek trajanja ispuna (8). Izuzev ovih faktora kompozitni ispun može svakako biti dugotrajan, ali ne i vječan. Svakako je potrebno zamijeniti ga nakon određenog vremena uslijed trošenja ili parafunkcija.

4. Mehanizmi prianjanja kompozita za zubna tkiva

Kompoziti nemaju sposobnost adhezije pa se primjenjuju razni postupci i niskoviskozne smole kod pripreme cakline za što bolje svezivanje kompozita za tvrda zubna tkiva.

Svezivanje se postiže mehaničkim svezivanjem koje se temelji na  geometrijskom i reološkom učinku.

Geometrijski učinci mehaničkog svezivanja se temelje na hrapavosti površine i stvaranju mikropora. Međutim, reološki učinci se pojavljuju samo kod  istodobnog dodira sa zubnim tkivom prilikom prijelaza polimera iz tekućeg u čvrsto stanje (1).

 

4.1. Postupak  jetkanja cakline

Kondicioniranje odnosno jetkanje caklinske površine otopinom  37% – tne ortofosforne kiseline je fizičko-kemijski postupak,  kojim se znatno povećava adhezija površine zuba potrebna za sidrenje kompozitnog materijala. Ova tehnika jetkanja caklinske površine se danas upotrebljava u skoro svim granama dentalne medicine. Neke od njih uključuju i ove zahvate: preventivno pečaćenje jamica i fisura, nadoknada izgubljenog incizalnog kuta,  liječenje karioznih lezija, postavljanje ortodontskih bravica, izbjeljivanje zubi, estetska ispravljanja te mnoge druge nadoknade  izgubljenih dijelova zubi uslijed abrazije i erozije (2).

Po načelu jetkanja cakline, na neposredno mehanički obrađen zub i dobro posušen nanosi se 37% – tna ortofosforna kiselina (tekućinom ili bolje gelom iz plastične štrcaljke). Potom kiselina djeluje 30 sekundi te se nakon toga mlazom vode odstranjuje (1).

Vrlo je bitno ukloniti cijelu kiselinu iz kaviteta da nebi došlo do nagrizajućeg učinka što bi nepoželjno utjecalo na dentinske  tubuluse. Kako bi zahvat prošao što efikasnije i ugodnije za pacijenta uvelike pridonosi dentalna asistentica, koja je zadužena za održavanje suhog radnog polja i naravno vođenje pacijenta kroz postupak ako govorimo o pacijentu s dentalnom  fobijom. Također je odgovorna i za asistiranje terapeutu kao i za održavanje pravilne komunikacije unutar dentalnog tima (7).

 

 

5. Polimerizacija kompozitnog materijala

Proces stvrdnjavanja kompozitnih materijala se odvija na dva načina: kemijskom i fotokemijskom polimerizacijom. Određeni materijal koji se polimerizira kemijski prodaje se kao dvokomponentni sustav,  najčešće kao sustav pasta-pasta. Međutim, kompoziti koji se polimeriziraju fotokemijski prodaju se u tamnim plastičnim tubama. One u svome sastavu sadrže fotosenzibilnu tvar- KAMOFORKINON, koja  reagira na vidljivi dio spektra.

 

Aparati potrebni za polimerizaciju kompozita se sastoje od halogenog svjetla pomoću kojeg  putem  niti   snopova  putuje  svjetlo do  kompozitnog ispuna.Vrijeme potrebno za stvrdnjavanje kompozita iznosi oko 20 sekundi (1).

Jedno od glavnih nedostataka kompozitnih smola je smanjenje cijelog obujma materijala uslijed polimerizacije, što dovodi do odvajanja materijala od stijenki kaviteta i stvaranja rubnih pukotina. Kako bi se to izbjeglo nužno je primijeniti propisana pravila jetkanja cakline i dentina te upotrijebiti adhezijska sredstva koja služe kao međusloj između dva različita materijala (1).

 

6. Primjena kompozitnih materijala

Zbog niza nedostataka dentalnog amalgama zamijenio ga je kompozitni materijal koji je bezmetalan, bez žive, ima mogućnost posrednog svezivanja sa tvrdim zubnim tkivima te u potpunosti osigurava željeni izgled prirodnog zuba. Kao takav upotrebljava se kod rekonstrukcija zubi, diskoloracija i trauma,  sanacija karijesnih lezija, kao premaz kod direktnog prekrivanja pulpe i preventivnog pečaćenja jamica i fisura kod mliječnih i trajnih zubi (3).

 

6.1.Sanacija  karioznih  lezija

Sanacije se izvode uz pomoć svjetlosnopolimerizirajućih odnosno fotokemijskih kompozita. Na taj se način dugotrajno zatvara kavitet i liječe zubna tkiva. Ti materijali trebaju imati određena svojstva radi što kvalitetnijeg i efikasnijeg ishoda samog zahvata. Dakle, neka od svojstava kompozita jesu: jednostavno  rukovanje, dostatna otpornost na trošenje, neškodljivost za pulpu i okolna zubna tkiva, stabilnost boje i oblika te protubakterijski učinak (1).

Dapače,  nadoknaditi zubno tkivo razoreno karijesom možemo i unošenjem materijala u čvrstom stanju što se naziva INLEJ / ONLEJ (eng. inlay / onlay). Naspram klasičnog kompozita, koji se u plastičnom stanju unosi u kavitet, za inlej i onlej se materijal unosi već stvrdnut te se učvršćuje cementima. Neke od prednosti kompozita za inlej / onlej, nasuprot klasičnim kompozitima, su:

• velika otpornost na trošenje
• odlična rubna prilagođenost
• zadovoljavajući estetski izgled
• jednostavno rukovanje
• visok stupanj polimerizacije.

Poznata su dva sustava izrade kompozitnih inleja: direktni kompozitni inlej ( polimerizira se toplinom) i indirektni kompozitni inlej ( polimerizira se kuhanjem pod visokim tlakom). Svrha oba sustava je postizanje optimalnog stvrdnjavanja bez slobodnog monomera (1).

7. Pogreške pri izradi kompozitnih ispuna

Najčešće pogreške pri izradi kompozitnih ispuna su: skupljanje kompozita tijekom polimerizacije, preparacija kaviteta, obrada cakline i dentina  te diskoloracija kompozitnih ispuna.

7.1. Skupljanje  kompozita  tijekom  polimerizacije

Kao što sam već spomenula jedan od najvećih nedostataka kompozitnih materijala je njihovo skupljanje tijekom polimerizacije uz  posljedično stvaranje rubne pukotine.

Istraživanje koje je provedeno na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu o pojavnostima sekundarnog karijesa nalaže veoma razočaravajuće rezultate. Kod kompozitnih ispuna starih 3 godine sekundarni karijes se pojavljuje u 55%  slučajeva, dok  kod onih osoba koje imaju ispun star 7 godina pojavljuje se sekundarni karijes u 76% slučajeva. Ovi podaci su uistinu zabrinjavajući jer kod 97%  napravljenih kompozitnih ispuna, starijih od 10 godina zasigurno je dijagnosticiran karijes.

7.2. Preparacija kaviteta

Kod preparacije kaviteta ( mehaničke obrade zuba) razlikujemo više vrsta pogrešaka. Najčešća je uklanjanje karioznog dentina. Kod uklanjanja karioznog dentina potrebno je odstraniti cijeli inficirani dio cakline, dentina ili pulpe. Često se zbog nepažnje dogodi to da se ne  odstrani cijeli karijes nego on ostane ispod  ispuna. Tada mikroorganizmi prodiru u dublje slojeve zuba i uzrokuju oštećenje pulpe. Stoga, ukoliko nismo sigurni da nismo uklonili cijeli karijes možemo koristiti detektore  karijesa. S njima se premaže kavitet i ostavi se tako 10 sekundi. Potom se ispere vodom i karijsom zahvaćen dio zuba ostaje obojan.

7.3. Obrada cakline i dentina

Kod obrade cakline i dentina može doći do predugog jetkanja cakline i dentina. Kada dođe do ovog, zub se demineralizira i postoji opasnost od smanjenja zubnog svezivanja s ostalim tkivima. Dok s druge strane, može također doći i do prekratkog jetkanja cakline ili dentina pa neće doći do dovoljne demineralizacije i prodora monomera adheziva (12).

7.4. Diskoloracija  kompozitnih  ispuna

Diskoloracija je značajan nedostatak kompozitog materijala. Na promjenu boje zuba uvelike utječu sredstva koja sadrže eterična ulja. Također su izvedena razna laboratorijska istraživanja koja dokazuju da hrana koja sadrži uljne sastavnice može lako uzrokovati diskoloraciju kompozitnih ispuna.

Kompozitni materijali su jako osjetljivi na omekšanje površine zuba što izazivaju loša oralna higijena, bakterijski plak, razne organske kiseline bakterijskog metabolizma, boje iz prehrambenih proizvoda i zubnih pasta (2). Razlikujemo dvije vrste diskoloracija:

1. vanjske diskoloracije
2. unutarnje diskoloracije

Vanjske diskoloracije se javljaju na caklini zbog prevelike konzumacije crne kave, jakih začina, pušenja cigareta i sl. One se u ranijem stadiju mogu ukloniti zubnim pastama, ili pjeskarenjem.

Naspram vanjskih diskoloracija, unutarnje nastaju kao posljedica odlaganja kromogenog materijala u caklinu i dentin. Na primjer, primjena antibiotika tetraciklina u drugom tromjesječju trudnoće dovodi do odlaganja tetraciklina u dentin i caklinu zuba tijekom kalcifikacije zubnog zametka (13).

 

 

8. Analiza kompozitnih materijala GC Gradia Direct i Dentex s tržišta RH

IME KOMPOZITA	Kompozit GC Gradia Direct	Kompozit Dentex
VRSTA PRIMJENE	Može se koristiti za prednje i stražnje zube za ispun dentina i cakline, trauma, rekonstrukcija zubi.	Može se koristiti za prednje i stražnje zube za ispun dentina i cakline, trauma, rekonstrukcija zubi.
KONZISTENCIJA	Tvrdi kompozit	Tvrdi kompozit
SVRHA NAMJENE	Liječenje karijesa, diskoloracija, inlay, onlay	Sanacije karijesa na stražnjim i prednjim zubima, dentinske podloge, inlay, onlay
VRSTA POLIMERIZACIJE	Svijetlosnopolimerizirajući kompozit	Svijetlosnopolimerizirajući kompozit
VRSTA KOMPOZITA	Fotokemijski polimerizirajući	Fotokemijski polimerizirajući
VRSTA PUNILA	Nano sustav čestica punila	Nano sustav čestica punila
VIDLJIVOST NA RTG SLIKAMA	Radioopaktan kompozit	Radioopaktan kompozit
TROŠENJE KOMPOZITA	Velika otpornost na trošenje	Velika otpornost na trošenje
MOGUĆNOST OBLIKOVANJA	Vrlo dobra mogućnost obrade i poliranja kompozita.	Vrlo dobra mogućnost obrade i poliranja kompozita.
DRŽAVA PROIZVODNJE	Velika Britanija	Kina
CIJENA	Oko 300 kn à Nije ekonomičan	Oko 140 kn à Ekonomičan
UČINKOVITI SASTOJCI	Sadrži fluor – aluminij-silikat.	Sadrži fluor što prevenira karijes.
NUSPOJAVE	Nisu opisane.	Alergijske reakcije, zamagljen vid, iritacije očiju, mučnina, povraćanje.

U posebnom dijelu rada raščlanit će se performanse dvaju kompozita  i to GC Gradia Direct

(6) i Dentex (11).

8.1. Performanse kompozita GC Gradia Direct i Dentex

8.2. Usporedba performansa

IME KOMPOZITA	Kompozit GC Gradia Direct	Kompozit Dentex
SVRHA NAMJENE	Liječenje karijesa, prekrivanje diskoloriranih zubi, inlay, onlay	Sanacije karijesa na stražnjim i prednjim zubima, dentinske podloge, inlay, onlay
DRŽAVA PROIZVODNJE	Velika Britanija	Kina
CIJENA	Oko 300 kn  à Nije ekonomičan	Oko 140 kn à Ekonomičan
NUSPOJAVE	Nisu opisane.	Alergijske reakcije, zamagljen vid, Iritacije očiju, mučnina, povraćanje.

 

8.2.1. Iskustvo kliničara

Svaki doktor dentalne medicine će potvrditi provjerenost kompozita  Dentex-a i rado će ga prakticirati i preporučiti ostalim kolegama. To je iz razloga što pakiranje uključuje jednu tubu tvrdog kompozita u A2 boji, koja je najčešća kod pacijenata. Kompozit Dentex je ekonomičniji što je terapeutima bitno u svakodnevnom radu. Dok je GC Gradia Direct popularniji zahvaljujući brojnim reklamama, njega doktori dentalne medicine prakticiraju samo kada se liječe prednji zubi radi njegove neekonomičnosti.

8.3. Preporuka dentalne asistentice

Usporedivši  i sagledavši performanse kompozita GC Gradia Direct i Dentex – a dolazimo do saznanja da će dentalna asistentica prije preporučiti kompozit Dentex  jer je multipraktičan što se odnosi na terapijsko liječenje i odabir plohe zuba za primjenu kompozita.

Uzevši u obzir ekonomičnost Dentex-a, kompozit GC Gradia Direct će dentalna asistentica preporučiti u slučaju kada Dentex ne može svojom jednobojnošću zadovoljiti želju kupca. Iako su opisane nuspojave u malom prosjeku za kompozit Dentex,  to ne mora nužno značit da će se pojaviti kod svakog pacijenta.

Dakle,  kada govorimo o pečaćenju, sanaciji i mogućoj traumi stražnjih zubi asistentica će preporučiti Dentex, a GC Gradia Direct će preporučiti kada govorimo o sanaciji i traumama prednjih zubi radi što boljih estetskih rezultata. Svaka dentalna asistentica vrsna u svojoj profesiji s lakoćom će uvelike pomoći kupcu u odabiru željenog kompozitnog materijala poznavajući sve njegove performanse.

9. Zaključak

Asistentica mora poznavati performanse kompozitnih materijala. Kao prodavačica u trgovačkom društvu za prodaju materijala prezentira ih po ordinacijama dentalne medicine. Radi što uspješnijeg rada poznavanje stanja na tržištu kao i ekonomičnosti materijala je neizostavno. Kod predlaganja kupcu, uvažavajući njegove mogućnosti, treba obratiti pozornost na one osobitosti i primjenu kompozitnog materijala koje kupac zahtijeva.

Raščlanivši performanse dvaju kompozita dolazimo do iznenađujućeg zaključka. Dakle, kineski proizvod, tvrdi kompozit Dentex,  ima skoro pa identične osobitosti kao europski kompozit GC Gradia Direct. Premda su kod Dentex – a zabilježene alergijske reakcije u malom prosjeku to ne znači da nema dovoljno dobre funkcije svezivanja kao i Gradia Direct. Oba kompozita su otporna na trošenje kao što su i sposobna na poliranje no dolazimo i do cijene. Naspram Gradia Direct-a, koji je zbog svog proizvođača popularniji od ostalih nije ekonomičan, dok je Dentex  značajno ekonomičniji.

Potencijalni kupci će vjerovatno doći do dvojbi između dva već spomenuta kompozita. To je više nego očekivano, ali pogledavši njihove performanse i usporedivši ih iznenadit će se. Ovdje veliku ulogu igra dentalna asistentica koja svojim, nedvojbeno, odličnim komunikacijskim vještinama i ljubaznošću može lako uvjeriti kupce u dokazanu provjerenost ekonomičnog Dentex-a.

Naposljetku,  obratimo li pažnju na sve do sada spomenuto, dolazimo do zaključka da je poznavanje primjene i sastava kompozitnih materijala nezaobilazno kod rada u trgovačkom društvu što je osobita uloga dentalne asistentice.

 

 

10. Literatura
11. „ Patologija i terapija tvrdih zubnih tkiva“ – Jozo Šutalo i suradnici à Terapija ispunom
12. „ Kompozitni materijali u stomatologiji“ – Jozo Šutalo
13. „ Osnove stomatoloških materijala“ – Vjekoslav Jerolimov i suradnici
14. „ Škrinja stomatološkog blaga“ – Wolfram Bucking à (Slika 1. do Slika 6.) sa 55. i 56.str.
15. Online časopis „Vaše zdravlje“ à http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/329/
16. Informacije o kompozitu „ Dentex “- u iz tvrtke Solutio Bonus d.o.o.
17. Standard zanimanja dentalnog / e asistenta / ice
18. Online stranica „ Intradent “ à http://www.intradent.hr/kompozitni-ispuni/
19. http://i.ebayimg.com/images/g/-U8AAOSwBahVFYSt/s-l300.jpg (Slika 7. Kemijski polimerizirajući kompozit)

10.http://www.healthcarereach.in/media/catalog/product/cache/2/image/9df78eab33525d08d6e5fb8d27136e95/f/i/filtek_z350_xt_pixlr.jpg (Slika 8. Fotokemijski polimerizirajući kompozit)

11. http://www.nextdental.com/products/1402-gradia-direct-posterior-standard.aspx?ProductVariantId=5210 ( informacije o kompozitu GC Gradia Direct)
12. Online dokument „ Pogreške pri izradi kompozitnih ispuna “ à http://sonda.sfzg.hr/wp-content/uploads/2015/04/Mato%C5%A1evi%C4%87-D.-%E2%80%93-Pogre%C5%A1ke-pri-izradi-kompozitnih-ispuna.pdf
13. Online časopis „ Vaše zdravlje “ à http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/1296/